Generic selectors
Samo tačna podudaranja
Traži u naslovu
Traži u sadržaju
Post Type Selectors
Postova
Strana
Vesti
Događaji
Javni pozivi
Filtrirajte po kategoriji
Konkursi
Konkursi i objavljivanja
Objavljivanja
Odluke
Odluke Skupštine
Uncategorized @sr
Zapisnici Skupštine
Generic selectors
Samo tačna podudaranja
Traži u naslovu
Traži u sadržaju
Post Type Selectors
Postova
Strana
Vesti
Događaji
Javni pozivi
Filtrirajte po kategoriji
Konkursi
Konkursi i objavljivanja
Objavljivanja
Odluke
Odluke Skupštine
Uncategorized @sr
Zapisnici Skupštine

Zvečan

Iako ima vrlo malo pisanih tragova iz prošlosti ovog kraja – grad Zvečan predstavlja poseban značaj za istoriju naroda na ovim prostorima. Sedište nekadašnje Zvečanske župe bila je drevna tvrđava Zvečan. Naselje Zvečan je još u toku XII veka imalo karakter gradskog naselja poznatog na Balkanu. U urbanom smislu naselje Zvečan je izgrađeno u periodu od 1948. godine do današnjih dana. Na osnovu popisa stanovništva iz 1948. godine naselje je imalo 726 žitelja, a preko 2000 već 1970. godine. Do osnivanja opštine Zvečan 1990. godine, Zvečan je bio u sastavu opštine Kosovska Mitrovica. Fizička udaljenost između ova dva grada je 2,5 km. Od momenta formiranja opštine, u funkcionalnom odnosu dolazi do preuzimanja upravnih, administrativno-političkih proizvodnih i radnih funkcija, tj. do njihovog preseljenja u Zvečan.

Područje opštine Zvečan je izuzetno bogato vodom. Duž čitavog područja protiče reka Ibar koja je glavni izvor vodosnabdevanja. Termomineralni izvori (temperatura vode od 46 – 56° C) se nalaze u naselju Banjska, udaljenom oko 15 km od Zvečana.

Rudna nalazišta ove teritorije su bila poznata još starim Rimljanima i eksploatacija rude se vršila još u periodu pre Nove Ere, tokom celog Srednjeg Veka do današnjih dana. Najznačajnija je Kopaonička zona sa rudnicima olova i cinka i pratećim metalima.

Demografski razvoj ovog područja karakteriše permanentan rast ukupne populacije i visoka stopa prirodnog priraštaja (10,7%). Na teritoriji opštine Zvečan, živi oko 17.000 stanovnika, od čega oko 40% stanovnika živi u gradu. Pre doseljavanja interno raseljenih lica iz ostalih krajeva Kosova i Metohije, 1999. godine i kasnije, ovaj broj je bio znatno manji, tačnije 10.030 prema Popisu iz 1991. godine. Etnička struktura u opštini Zvečan je prilično homogena (veliku većinu čine Srbi), jer od 36 naseljenih mesta samo u tri žive Albanci (4,2% ukupnog broja stanovnika).

Obrazovna struktura stanovništva je veoma povoljna, sa malim udelom nepismenog stanovništva (u naselju Zvečam samo 3,8%) i velikim udelom srednje, više i visoko obrazovanih (57% u naselju Zvečan). Do pre nekoliko godina, oko 37% zaposlenih radilo je u industriji. Sada je učešće radno aktivnog stanovništva značajno smanjeno, a evidentna je preorijentacija sa industrije ka uslužnim delatnostima.

Ekonomski prosperitet i razvoj ovog područja je vekovima bio vezan za rudarstvo. Nepovoljan društveno ekonomski status, pod značajnim uticajem političkih dešavanja, doveo je do kolapsa jednog od najvećih industrijskih centara na teritoriji bivše Jugoslavije. Ni jedan od gradova na Kosovu niti u Srbiji nije bio suočen sa tako drastičnim propadanjem u ekonomskom smislu kao Zvečan i Mitrovica. Stanovništvo koje je bilo zaposleno u Trepči moralo je da je preorijeniše na druge delatnosti, pa se seosko stanovništvo okrenulo poljoprivredi, uglavnom ekstenzivnog karaktera. Osim toga, glavnu karakteristiku predstavlja i ogroman broj kioska duž ulica, kao i značajan broj taksista (zbog blizine Mitrovice i nedostatka javnog pevoza).

Poljoprivreda je u proteklim decenijama bila podređena industrijalizaciji i gotovo da je zamirala. Najnižu tačku dostigla je devedesetih godina prošlog veka. Obradivo zemljište, njive, livade i pašnjaci su u privatnom vlasništvu i poljoprivreda se nije razvijala zbog visokog životnog standarda stanovništva koje je bilo zaposleno u industriji. Stočarska proizvodnja je opala za gotovo 10 puta.

Industrijski sektor kao najznačajniji ekonomski faktor na kome se bazirala ekonomija opštine Zvečan kao i ceo region Mitrovice u poslednjih 40 godina, trenutno predstavlja ruine za čiju revitalizaciju i oživljavanje su potrebna ogromna finansijska sredstva.

U Banjskoj postoje tri termomineralna izvora, čija voda pomaže u lečenju reumatskih i kožnih oboljenja koji se koriste u okviru banjskog kompleksa. U okviru kompleksa postoji i deo za boravak gostiju, kao i restoran. Svi objekti su građeni sedamdesetih godina prošlog veka i zbog dotrajalosti i lošeg održavanja su u izuzetno lošem stanju. Kapacitet hotela je 60 kreveta. Bogato kulturno nasleđe još uvek nije valorizovano kao turistički potencijal, a posebno treba imati u vidu: Srednjovekovni grad Zvečan, Manastir Sokolica, Manastir Banjska.

wpChatIcon
wpChatIcon
Generic selectors
Samo tačna podudaranja
Traži u naslovu
Traži u sadržaju
Post Type Selectors
Postova
Strana
Vesti
Događaji
Javni pozivi
Filtrirajte po kategoriji
Konkursi
Konkursi i objavljivanja
Objavljivanja
Odluke
Odluke Skupštine
Uncategorized @sr
Zapisnici Skupštine